Biser planinske infrastrukture

Dvadeset godina propadanja. Dom na Snježniku i dalje čeka bolje dane

Bruna Matičić

OMILJENO IZLETIŠTE Dom su od 1947. do 1951. vrijedno gradili riječki planinari, odnosno preci današnjeg Hrvatskog planinarskog društva »Platak« te ga svečano predali planinarima na korištenje / Foto NP Risnjak

OMILJENO IZLETIŠTE Dom su od 1947. do 1951. vrijedno gradili riječki planinari, odnosno preci današnjeg Hrvatskog planinarskog društva »Platak« te ga svečano predali planinarima na korištenje / Foto NP Risnjak

Dom su od 1947. do 1951. vrijedno gradili riječki planinari, odnosno preci današnjeg Hrvatskog planinarskog društva »Platak«



Nekadašnji biser planinske infrastrukture te jedan od najljepše pozicioniranih planinarskih objekata u Hrvatskoj, Planinarski dom Snježnik ove godine bilježi punih dvadeset godina otkako je 2003. godine zatvoren za planinare i posjetitelje te prepušten propadanju. Planinarski dom Snježnik, smješten svega 15 metara podno vrha Snježnika koji se nalazi na 1.506 metara nadmorske visine, po riječima mnogih planinara bio je planinarski objekt s najljepšim smještajem i pogledom u hrvatskim planinama.


Osim što pruža impresivan pogled od talijanskih Dolomita, preko Julijskih i Savinjskih Alpi u Sloveniji, a zatim i na Risnjak, Guslicu, Grobničke Alpe, Učku te Kvarnerski zaljev i njegove otoke, dom je po svojem smještaju na 1.490 metara nadmorske visine, proporcijama i upotrebljenim materijalima izvanredno arhitektonsko djelo. Ipak, njegova prava vrijednost leži upravo u prirodnoj ukomponiranosti u okoliš te kamenu stijenu planine Snježnik.


Otvorenje Doma na Snježniku


 


Trud riječkih planinara




 


Dom su od 1947. do 1951. vrijedno gradili riječki planinari, odnosno preci današnjeg Hrvatskog planinarskog društva »Platak« te ga svečano predali planinarima na korištenje. Izgrađen po idejnom rješenju arhitekta Zdenka Sile, jednog od vodećih arhitekata toga vremena, posebnog izgleda, pozicije i duha Planinarski dom Snježnik vrlo je brzo postao omiljenim izletištem riječkih planinara i izletnika iz bliže i dalje okolice. Dnevna soba, blagovaonica s 14 kreveta, mala soba za domara, kuhinja i kupaonica te konoba, drvarnica i stalno otvorena »zimska soba« za planinare godinama su služile osnovnoj namjeni, ugodnom i sigurnom skloništu i odmorištu ljubitelja planina koji su dolazili uživati u jednom od najljepših planinarskih vidikovaca.


Snježnik na razglednici 1951.


Zahvaljujući trudu domara i planinarskih aktivista bio je redovno održavan, opskrbljen pićima, jednostavnim obrocima i drvom za ogrjev te je često znao biti prepun za noćenje pa čak i u zimskim mjesecima, a godišnje bi ga posjećivalo više od tisuću posjetitelja.


Kako je od omiljenog izletišta i odmorišta ovo predivno planinarsko izdanje došlo do oronule građevine zapravo nitko sa sigurnošću ne zna. No, ne bi bili u krivu kada bi rekli da je upravo položaj koji ga čini tako posebnim djelomično zaslužan za takvo stanje.


Dom na Snježniku / Foto NP Risnjak


Zbog svoje lokacije, relativno velike nadmorske visine, oštre planinske kontinentalne i primorske klime, Planinarski dom Snježnik izložen je izrazito nepovoljnim vremenskim uvjetima, a shodno tome i jačem propadanju i oštećivanju, ali i otežanom održavanju, popravljanju i uređenju. Unatoč tomu, vrijedni planinari i domari kroz desetljeća su obavljali radove i sanaciju nastalih šteta od nevremena na leđima prenoseći građevinski materijal, vreće cementa i pijeska, daske i potreban alat. Uz redovna održavanja dom je doživio i dvije opsežne obnove 1974. i 1989. kada mu je zamijenjen krovni pokrov i obloge zidova.


Dom na Snježniku u ledu


 


Tužna sudbina


 


Nažalost, njegova tužna sudbina započinje u studenom 2002., kada je dom značajno stradao od udara groma, a zbog neopskrbljenosti vodom već od 2003. postao je neupotrebljiv za boravak i u potpunosti zatvoren za planinare i posjetitelje.


U godinama koje su uslijedile zabilježeno je nekoliko pokušaja obnove koje su neslavno završile, dok je dom bez adekvatnog održavanja sve više propadao, a ulaskom kiše i snijega s vremenom je uništena i cijela njegova unutrašnjost. Dom koji je više od pola stoljeća planinarima i izletnicima služio kao mjesto odmora, okrijepe, druženja i prenoćišta danas je zapuštena građevina razbijenih prozora, prepuštena na milost i nemilost majke prirode te ciljanoj devastaciji učinjenoj od strane čovjeka.


Dom na Snježniku / Foto NP Risnjak


Takav, oronuo i zaboravljen Planinarski dom Snježnik u 2021. godini dočekao je i svoj 70. rođendan, ali i vijest da bi njegova tužna priča, duga punih dvadeset godina, uskoro mogla dobiti sretan svršetak.


– Planinarski dom Snježnik dragulj je naše planinarske infrastrukture i kao takav treba imati zasluženu poziciju u posjetiteljskoj, edukacijskoj i rekreativnoj funkciji. U trenutku smo koji je najbliži obnovi ovog bisera planinarske infrastrukture, rekao je tada Mario Antolić, ravnatelj Javne ustanove Nacionalni park Risnjak, najavljujući da su putem Fonda za energetsku učinkovitost osigurana sredstva za izradu projektne dokumentacije obnove planinarskih domova na Snježniku i Risnjaku.


»Napravili smo apsolutno sve u našoj moći kako bi pristupili prijavi natječaja i osiguravanju potrebnih sredstava. Trenutno čekamo rezultate natječaja i nadamo se pozitivnom odgovoru – Mario Antolić


Premda izgleda kao da se ništa nije promijenilo, u dvije je godine puno truda uloženo. Na poslani upit za novim informacijama ravnatelj Antolić odgovorio je kako se od tada neumorno radilo na izradi projektno-tehničke dokumentacije, građevinskim i lokacijskim dozvolama te pripremi dokumentacije, a početkom 2023. projekt obnove prijavljen je na natječaj za financiranje putem prijave Nacionalnog plana oporavka i otpornosti.


Simulacija budućeg Planinarskog doma Snježnik / Foto NP Risnjak


– Napravili smo apsolutno sve u našoj moći kako bi pristupili prijavi natječaja i osiguravanju potrebnih sredstava. Tijekom 2022. izradili smo kompletnu projektnu dokumentaciju, napravili glavni i izvedbeni projekt te objedinjene troškovnike za rekonstrukciju i unutarnje uređenje domova. Krajem prošle godine dobili smo i potrebne građevinske dozvole, a paralelno smo radili i na pripremi dokumentacije te početkom ove godine projekt rekonstrukcije planinarskog doma Risnjak i Snježnik prijavili na natječaj naziva »Regionalna diversifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganja u razvoj turističkih proizvoda visoke dodane vrijednosti«. Trenutno čekamo rezultate natječaja i nadamo se pozitivnom odgovoru, rekao je Antolić.


Simulacija budućeg Planinarskog doma Snježnik / Foto NP Risnjak


 


Temeljita obnova


 


Projekt obnove domova Snježnik i Risnjak uključuje temeljitu obnovu, odnosno rekonstrukciju interijera i eksterijera te je procijenjen na oko tri milijuna eura. Obnova će se, ističe ravnatelj Antolić, obavljati i prema vrijednim smjernicama dobivenim od Komisije za planinarske objekte pri HPS-a. Pritom dom na Risnjaku neće promijeniti kapacitet, dok će rekonstrukcijom i podizanjem potkrovlja dom na Snježniku dobiti dodatni smještajni kapacitet.


S obzirom na činjenicu da dom na Snježniku puna dva desetljeća propada, ravnatelja Antolića upitali smo zašto se ranije nije skupilo snage za njegovu obnovu.


Simulacija budućeg Planinarskog doma Snježnik / NP Risnjak


– Bilo je pokušaja obnove doma unatrag petnaestak godina, a prvi ozbiljni pokušaj u 2009. godini naišao je na neuspjeh, pretpostavljam, zbog propusta u komunikaciji svih sudionika koji su trebali biti upućeni u proces. Ovog puta komunikacija je otvorena sa svima, a veliku nam podršku pružaju Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja te Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost koji su bili uključeni u sve faze pripreme i izrade projektne dokumentacije, na čemu im svesrdno zahvaljujemo. Obnova planinarskih domova na Risnjaku i Snježniku izrazito nam je važna. Ipak, radi se o domovima koji su dio naše povijesti, kako kulturne, tako i planinarske, remek-djela arhitekture i rezultat marljivog rada i upornosti planinara, domaćih ljudi koji su ih izgradili i godinama brinuli o njima i naša je dužnost sačuvati ih od daljnjeg propadanja. Svjesni smo da domovi nisu u dobrom stanju, naročito dom na Snježniku, ali zbog svega navedeno zaista se nadamo pozitivnoj evaluaciji naše projektne prijave i skoroj obnovi kojoj će se potom pristupiti, kazao je u zaključku Mario Antolić.